{"id":6156,"date":"2021-08-30T09:11:08","date_gmt":"2021-08-30T07:11:08","guid":{"rendered":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/?p=6156"},"modified":"2021-08-30T09:14:34","modified_gmt":"2021-08-30T07:14:34","slug":"%d0%b2%d0%b5%d1%81%d1%82%d0%b8","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/%d0%b2%d0%b5%d1%81%d1%82%d0%b8\/","title":{"rendered":"MILENA PAVLOVI\u0106 BARILI"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-media-text alignwide\"><figure class=\"wp-block-media-text__media\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"724\" height=\"1024\" src=\"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-724x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-6152\" srcset=\"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-724x1024.jpg 724w, http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-212x300.jpg 212w, http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-768x1086.jpg 768w, http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-1086x1536.jpg 1086w, http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-1449x2048.jpg 1449w, http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-354x500.jpg 354w, http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/wp-content\/uploads\/2021\/08\/Plakat-MPB-scaled.jpg 1811w\" sizes=\"(max-width: 724px) 100vw, 724px\" \/><\/figure><div class=\"wp-block-media-text__content\">\n<p>Dana 1. septembra 2021. u 19 sati u Galeriji <em>Sinagoga <\/em>(Ulica\nDavidova 2) otvara se izlo\u017eba<\/p>\n\n\n\n<p>MILENA PAVLOVI\u0106 BARILI<\/p>\n\n\n\n<p>Autorka izlo\u017ebe je istori\u010darka umetnostigospo\u0111a Violeta\nTomi\u0107, vi\u0161a kustoskinja Fondacije \u201eMilenin dom\u201c \u2013 Galerija<em>Milena Pavlovi\u0107 <\/em><em>Barilli <\/em>u Po\u017earevcu.<\/p>\n\n\n\n<p>O izlo\u017ebi: <\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eba umetni\u010dkih dela Milene Pavlovi\u0107 Barili, jedne od\nnajzna\u010dajnijih slikarki \u010detvrte decenije XX veka\nu Evropi obuhvata presek Mileninog umetni\u010dkog opusa od 1924. do 1945.godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017ebu \u010dine dva dela: od kojih prvi slikarski obuhvata\nradove iz ranog perioda kojim se zavr\u0161ava njeno \u0161kolovanje do 1928. godine kao i\nradove takozvanog linearnog perioda (1931 \u2013 1936), kada se potpuno okre\u0107e svetu\nizme\u0111u sna i jave, svetu nadrealnog i metafizi\u010dkog.Taj deo izlo\u017ebe upotpunjen je\nli\u010dnim predmetima umetnice.<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ostalih slika ni\u0161ka publika \u0107e mo\u0107i da vidi i remek\ndelo <em>Autoportret sa velom<\/em> iz 1939. godine,\nkoji predstavlja svojevrsnu autobiografiju.<\/p>\n\n\n\n<p>U drugom delu izlo\u017ebe su radovi u oblasti primenjene umetnosti\n\u2013modne kreacije i ilustracije, kao i haljine izra\u0111ene po Mileninim idejnim re\u0161enjima\niz zbirke Galerije <em>Milene Pavlovi\u0107 <\/em><em>Barilli<\/em>u Po\u017earevcu, rodnom gradu umetnice.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovom izlo\u017ebom Galerija <em>Milen<\/em><em>a<\/em><em> <\/em><em>Pavlovi\u0107 <\/em><em>Barilli<\/em>predstavlja ni\u0161koj publici jedan izuzetno zna\u010dajan deo\nnacionalne kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>O Mileni:<\/p>\n\n\n\n<p>Milena je ro\u0111ena u Po\u017earevcu,\n5. novembra 1909. godine kao jedino dete u braku obrazovane Po\u017earevljanke Danice\nPavlovi\u0107 i italijanskog kompozitora, muzi\u010dkog kriti\u010dara i putopisca Bruna Barilija(Bruno Barilli). \u017divot joj je bio kratak\ni neobi\u010dan, ispunjen sanjarenjem, radom i nespokojem.<\/p>\n\n\n\n<p>U Po\u017earevcu je uglavnom\nprovela detinjstvo gde je i prve crat\u010dke \u010dasove dobila od nastvanika Josipa Vu\u010deti\u0107a.\nU Beogradu je upisala Umetni\u010dku \u0161kolu a potom odlazi na Umetni\u010dku akademiju u Minhenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Po\u010detak Mileninog slikarstva\nje vezan za akademsko u\u010denje, za ljude i prirodu koji su je okru\u017eivali: <em>Mladi\u0107 u plavoj ko\u0161u<\/em><em>lj<\/em><em>i, Gradi\u0161tanski svi<\/em><em>r<\/em><em>a\u010di, Portret Branke Joci\u0107, Portret majke\nsa zelenim \u0161alom<\/em>, ali i za filmske zvezde.Sa filmskom umetno\u0161\u0107u\nMilena se upoznaje na dvoru svog ro\u0111aka kralja Aleksandra Kara\u0111or\u0111evi\u0107a, kod koga\nje zajedno sa majkom Danicom \u017eivela dok je poha\u0111ala Umetni\u010dku \u0161kolu u Beogradu.Inspirisana\nfilmskim glamurom slika <em>\u017dozefinu Bejker<\/em>,\n<em>Egipatsku igra\u010dicu<\/em>,<em>Barok<\/em>,gde je naslikala Rudolfa Valentina\nkao vojvodu od \u0160artra u filmu <em>Gospodin Bokair<\/em>.\n<\/p>\n\n\n\n<p>Oktobra 1932. izla\u017ee u <em>Rimskoj umetni\u010dkoj galeriji,<\/em> \u010dijem su otvaranju\nprisustvovali najpoznatija imena iz sveta umetnosti, politi\u010dari, ljudi iz visokog\ndru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p>U italijanskom listu<em> Kvadrivio<\/em>1934. prvi put objavljuje svoje\npesme.Uo\u010di Drugog svetskog rata\u2013 avgusta 1939. godine odlazi u Njujork, da bi prisustvovala\nvelikoj\nizlo\u017ebi nadrealista.Pored rada na \u010distoj umetnosti, Milena je u SAD bila anga\u017eovana\ni na komercijalom dizajnu, pre svega kao ilustrator najuglednijih ameri\u010dkih modnih\n\u010dasopisa <em>Vog,Harpers bazar,\u0160arm,Glamur <\/em>i\ndrugi.<\/p>\n\n\n\n<p>Milenu je izdalo srce\n6.marta 1945.godine u Njujorku.Urna sa posmrtnim ostacima preneta je 1947.godineu\nRim gde je pohranjena na groblju <em>Cimitero\nacattolico degli stranieri.<\/em>Tu su kasnije sahranjeni i njen otac Bruno\n(1952) i majka Danica (1965).<\/p>\n\n\n\n<p>Galerija je otvorena svakog dana od utorka do petka od\n12 do 19 sati, vikendom od 10 do 15 sati. Ponedeljkom je galerija zatvorena za posetioce. <\/p>\n\n\n\n<p>Ulaz slobodan.<\/p>\n\n\n\n<p>Dobro do\u0161li!<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dana 1. septembra 2021. u 19 sati u Galeriji Sinagoga (Ulica Davidova 2) otvara se izlo\u017eba MILENA PAVLOVI\u0106 BARILI Autorka izlo\u017ebe je istori\u010darka umetnostigospo\u0111a Violeta &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[3,24],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6156"}],"collection":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6156"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6156\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6160,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6156\/revisions\/6160"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6156"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6156"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6156"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}