{"id":5098,"date":"2020-01-15T13:50:43","date_gmt":"2020-01-15T12:50:43","guid":{"rendered":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/?p=5098"},"modified":"2020-01-15T13:50:44","modified_gmt":"2020-01-15T12:50:44","slug":"%d0%b8%d0%b2%d0%be-%d0%b0%d0%bd%d0%b4%d1%80%d0%b8%d1%9b-%d0%bf%d0%b8%d1%81%d0%b0%d1%86-%d0%b8-%d0%b8%d0%bb%d0%b8-%d0%b4%d0%b8%d0%bf%d0%bb%d0%be%d0%bc%d0%b0%d1%82%d0%b0","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/%d0%b8%d0%b2%d0%be-%d0%b0%d0%bd%d0%b4%d1%80%d0%b8%d1%9b-%d0%bf%d0%b8%d1%81%d0%b0%d1%86-%d0%b8-%d0%b8%d0%bb%d0%b8-%d0%b4%d0%b8%d0%bf%d0%bb%d0%be%d0%bc%d0%b0%d1%82%d0%b0\/","title":{"rendered":"Ivo Andri\u0107 pisac i \/ili diplomata"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izlo\u017eba Narodnog muzeja Ni\u0161 i Muzeja grada Beograda:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Otvaranje 10. oktobra 2019. u Knji\u017eevno-memorijalnoj postavci Stevan Sremac \/ Branko Miljkovi\u0107, \u010detvrtak, 19.30, ul. Aleksandra Nenadovi\u0107a 2a. <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Autor izlo\u017ebe Tatjana Kori\u0107anac, muzejski savetnik MGB. <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Trajanje izlo\u017ebe: 10. oktobar \u2013 10. novembar 2019. <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ulaz slobodan.&nbsp; <\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U postavci se prvi put u Ni\u0161u izla\u017ee \u0161esnaest originalnih predmeta iz Legata Ive Andri\u0107a iz fonda Muzeja grada Beograda: diplomatski kov\u010deg i sve\u010dana diplomatska uniforma I. Andri\u0107a, fragmenti rukopisa na <em>Drini \u0107uprija<\/em>, fotografije iz Berlina (1939), pi\u0161\u010deve nao\u010dare, povelja Univerziteta u Ni\u0161u, prva izdanja zbirki pesama <em>Ex Ponto<\/em>i<em>Nemiri<\/em>, pripovetke <em>Put Alije \u0110erzeleza<\/em>, dokumenta&#8230;.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ivo Andri\u0107, \u017eivot i delo<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ivo Andri\u0107<\/strong>, knji\u017eevnik, akademik,nobelovac,diplomata (Dolac kod Travnika, 9\/10. oktobar 1892 \u2013 Beograd, 13. mart 1975). Osnovnu \u0161kolu u\u010dio u Vi\u0161egradu, gimnaziju u Sarajevu. Studirao slovenske knji\u017eevnosti i istoriju na Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu (1912), &nbsp;Univerzitetu u Be\u010du(1913), Filozofskom fakultetu Jagelonskog univerziteta u Krakovu, Poljska (1914) i na Filosofskom fakultetu u Gracu (1923) gde je i doktorirao juna 1924, sa disertacijom <em>Razvoj duhovnog \u017eivota u Bosni pod uticajem turske vladavine<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao gimnazijalac,vatreni je pobornik integralnog jugoslovenstva. Prvi je predsednik Srpsko- hrvatske napredne omladine, a 1912. priklju\u010duje se pokretu <em>Mlada Bosna<\/em>. Posle Sarajevskog atentata (1914) uhap\u0161en je u Splitu kao pripadnik <em>Mlade Bosne<\/em> i provodi devet meseci u zatvoru u \u0160ibenikui Mariboru, a po izlasku biva konfiniranu Zenici i Ov\u010darevu.Nakon op\u0161te amnestije 1917. prelazi u Zagreb, a u oktobru 1919. uBeogradu po\u010dinje da radi kao \u010dinovnik u Ministarstvu vera. Kao karijerni diplomata slu\u017ebuje u konzulatima i poslanstvima Kraljevine Jugoslavije u Vatikanu(1920), Bukure\u0161tu (1921), Trstu (1922), Marseju (1926), Parizu (1927), Madridu (1928), Briselu (1929), \u017denevi (1930), Berlinu (1939\u20131940). Po izbijanju rata, aprila 1941. vra\u0107a se u Beograd gde \u017eivi i radi do smrti, 1975. godine.Pod nema\u010dkom okupacijom povla\u010di se iz javnog \u017eivota, odbija da potpi\u0161e <em>Apel srpskom narodu<\/em> kojim se osu\u0111uje otpor okupatoru, a iz moralnihi patriotskih razloga obustavlja izdavanje svojih dela. U iznajmljenoj sobi u Beogradu,tokom \u010detiri ratne godine, u ti\u0161ini pi\u0161e svoje velike romane. Leto i jesen 1942. provodi u Sokobanji.<\/p>\n\n\n\n<p>Posle rata, 1946. izabran je za redovnog \u010dlana SANU i postaje predsednik Saveza knji\u017eevnika Jugoslavije.Za epsku snagu kojom je \u201eoblikovao motive i sudbine iz istorije svoje zemlje\u201d, 1961. godine dobija Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost. Poslednji put u javnosti nastupa na \u010duvenom Knji\u017eevnom matineu 1974. u Beogradu, zajedno sa Milo\u0161em Crnjanskim, Me\u0161om Selimovi\u0107em, Du\u0161anom Mati\u0107em, Aleksandrom Vu\u010dom, Brankom \u0106opi\u0107em, Vaskom Popom i Stevanom Rai\u010dkovi\u0107em. Preminuo je na VMA u Beogradu, 13. marta 1975. godine. Kremiran je i sahranjen u Aleji zaslu\u017enih gra\u0111ana na Novom groblju u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n<p>Delo:<\/p>\n\n\n\n<p>Zbirke pesama: <em>ExPonto<\/em> (Zagreb, 1917), <em>Nemiri<\/em> (1919); pripovetke: <em>Put Alije \u0110erzeleza<\/em>(1920),<em>Most na \u017depi<\/em> (1928), <em>Anikinavremena<\/em> (1931); romani:<em>NaDrini \u0107uprija, Travni\u010dka hronika i Gospo\u0111ica <\/em>(objavljeni1945),<em>Prokletaavlija<\/em> (1954). Posthumno:<em> Ku\u0107a na osami i Omer-pa\u0161a Latas.<\/em>Prevo\u0111en je na mnoge svetske jezike.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Andri\u0107eve posete Ni\u0161u<\/strong>: 1945, 1947, 1965, 1968.<\/p>\n\n\n\n<p>Andri\u0107 se na putu za Sofiju na Kongres bugarskih pisaca kra\u0107e vreme zadr\u017eao u Ni\u0161u 1945. godine. Drugi put je boravio u Ni\u0161u marta 1947. kada je odr\u017eao predavanje radnicima i gra\u0111anima Ni\u0161a povodom bitke kod Staljingrada pod naslovom \u201eUtisci iz Staljingrada\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Na otvaranju Univerziteta u Ni\u0161u oktobra 1965. na Letnjoj pozornici u Tvr\u0111avi govorio je prvoj generaciji studenata o zna\u010daju umetnosti, odr\u017eav\u0161i besedu\u201eProzor koji gleda u predele umetnosti\u201d<em>.<\/em>Prilikom svoje posete Ni\u0161u 1968. razgovarao je sa ni\u0161kim piscima, posetio Gimnaziju \u201eStevan Sremac\u201d, Duvansku industriju i Logor na Crvenom krstu.<\/p>\n\n\n\n<p>Njegovi govori, kao i potonji iskazi o boravku u Ni\u0161u, dragoceno su svedo\u010danstvo o razvoju i otvaranju Ni\u0161a prema svetu nauke i kulture.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Izlo\u017eba Narodnog muzeja Ni\u0161 i Muzeja grada Beograda: Otvaranje 10. oktobra 2019. u Knji\u017eevno-memorijalnoj postavci Stevan Sremac \/ Branko Miljkovi\u0107, \u010detvrtak, 19.30, ul. Aleksandra Nenadovi\u0107a &hellip;<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[24,9],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5098"}],"collection":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5098"}],"version-history":[{"count":1,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5098\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5099,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5098\/revisions\/5099"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5098"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/narodnimuzejnis.rs\/RS\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}